Potencijali i iskorištavanje sunčeve energije

Procjene potencijala sunčeve energije, uglavnom u priobalju Hrvatske obavljene su u Nacionalnom energetskom programu SUNEN iz 1998. godine, a za cijelu Hrvatsku u Solarnom priručniku iz 2007.godine.Prirodni potencijal sunčeve energije na kopnenom dijelu Hrvatske, uz prosječnu dnevnu insolaciju od 3,6kWh/m2, iznosi oko 74.300 TWh/god (267.500 PJ/god.), što je preko 800 puta više od potrošnje primarne energije u Hrvatskoj u 2000. godini.

Tehnički potencijal sunčeve energije na 1% kopnenog dijela Hrvatske procjenjuje se na 830 TWh/god.(3.000 PJ/god) ili blizu 10 puta današnje potrošnje primarne energije u Hrvatskoj. Uz pretpostavku da se 60% te energije iskoristi za proizvodnju toplinske energije, a 40 % za proizvodnju električne energije,proizlazi:

Tehnički potencijal proizvodnje toplinske energije iz sunčevih kolektora i korištenja pasivne solarne energije (solarna arhitektura) iznosi 175 TWh/god. (630 PJ/god.);

Tehnički potencijal proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava i solarnim termičkih elektrana iznosi oko 33 TWh/god.

Ekonomski potencijal sunčeve energije u Hrvatskoj procjenjuje se kako slijedi: Toplinska energija u iznosu oko 50 % niskotemperaturne topline 2000. godine u Hrvatskoj,odnosno približno 12 TWh/god. (43,2 PJ/god.) proizvodnje toplinske energije iz solarnih kolektora i pasivnog korištenja solarne energije (solarna arhitektura).

To čini oko 7% tehničkog potencijala solarne toplinske energije u Hrvatskoj. Električna energija proizvedena iz solarne energije u fotonaponskim sustavima i solarnim termičkim elektranama mogla bi postati ekonomična oko 2020. Uz iskorištavanje nešto manje od 1% tehničkog potencijala, ekonomski potencijal proizvodnje solarne električne energije iznosio bi oko 0,3 TWh/god., što odgovara električnoj snazi od oko 200 MWe.

Kod razmatranja potencijala sunčeve energije u Hrvatskoj osim poklapanja vršnih opterećenja s dnevnimhodom Sunca još je jedna povoljna podudarnost. Vrh se turističkih noćenja u Hrvatskoj u velikom mjeri preklapa sa solarnim ozračenjem, u usporedbi sa Španjolskom (ES) i Grčkom(GR), koje su već znatno iskoristile svoj solarni potencijal u turizmu.

U prvom razdoblju provedbe Strategije aktivnosti treba usmjeriti na poticanje uporabe sunčevih toplinskih sustava. Pritom je imperativ ugradnja sunčevih kolektora za dobivanje toplinske energije(niskotemperaturno grijanje i priprema potrošne tople vode) u sve nove građevine kako u unutrašnjosti RH tako i u obalnom području.

RH je na zemljopisnom položaju, koji omogućuje veliku energetsku učinkovitost takvih sustava. Ne bi se smjelo zanemariti instalacije s dvije kružne petlje u kojima je moguće vruću toplu vodu koristiti također za niskotemperaturno grijanje, termičkom regulacijom. Dakle,nijedan sustav nije isključen, a ugradnja je moguća i u individualnoj i kolektivnoj gradnji. Namjera ne treba biti pokrivanje 100% topline za zagrijavanje potrošnje tople vode, već doprinos zagrijavanju potrošne tople vode, čime se smanjuje potreba za električnom energijom ili drugim energentima.Dugoročno poticanje uporabe sunčevih toplinskih sustava i fotonaponskih sustava imati će i pozitivne učinke na razvoj domaće industrije, pa i taj segment treba obuhvatiti državnom poticajnom politikom.Vremenski plan povećanja korištenja solarne energije potrebno je provesti u 3 faze do 2010:

• Poticanje solarnih toplinskih sustava putem poreznih olakšica i/ili subvencija, 
• uvođenje u građevinske propise i planiranje programa poticanja instalacije solarnih termalnih sustava u sektorima kućanstva ,
•  usluga i industrije;
• Promoviranje solarne energije kao modernog načina zagrijavanja potrošne tople vode i prostora (podizanje svijesti);
• Redefinirati stajalište prema fotonaponskim sustavima i proširiti kvotu od poticanih kumulativnih 1 MW na više vrijednosti;
•  Prvenstvena orijentacija na sunčeve toplinske sustave zbog zrelosti tehnologije, niskih ulaznih troškova i relativno brzog vremena povrata investicije, a sekundarna orijentacijana određene primjene fotonaponskih sustava; 
• Uklanjanje svih postojećih administrativnih zapreka i promjene odgovarajućih pravilnika tom smislu.

 2010 – 2020.:

• Postizavanje pokazatelja – 300.000 stanovnika s instaliranim najmanje 1,5 m2 solarnihkolektora za zadovoljavanje vlastitih potreba za toplinom;
• Postizanje pokazatelja – 11,71 W/stanovniku instalirane snage u fotonaponskimsustavima.•

2020 – 2030.:

• Ostvarenje da 15% objekata s nekim oblikom solarnih izvora sudjeluje u vlastitoj energetskoj bilanci;
• Ostvarenje da 50% novo izgrađenih objekata s nekim oblikom solarnih izvora sudjeluje u vlastitoj energetskoj bilanci; Ostvarenje da više od 45 W/stanovniku instalirane snage fotonaponskih sustava;  
• Ostvarenje četvrtog mjesta u Europi promatrano po MWth sunčevih toplinskih sustava po glavi stanovnika.