Vjetrogeneratori 45 kW

WindEN vjetroelektrane

WindEN je švedska tvrtka sa sjedištem u Göteborgu, članica Mattson grupacije. Vjetroturbine i generatori tvrtke WindEN su dizajnirani i proizvedeni sa ciljem da osiguraju visoku kvalitetu i višegodišnji pouzdani rad po konkuretnoj cijeni, kako bi povrat investicije bio čim manji.

Uz prikladnu lokaciju, investicija u vjetrogenerator je profitabilna već nakon 5-6 godina, u usporedbi sa kupnjom iste količine električne energije na klasičan način. Sve vjetroturbine tvrtke WindEN su dizajnirane u skladu sa švedskim i europskim standardima proizvodnje manjih vjetroelektrana prema standardu SS-EN 61400-2:2006 (Sigurnost malih wjetroturbina), što je preduvjet za dobivanje odgovarajućeg CE certifikata. Ovo našim klijentima jamči visoki stupanj kvalitete i višegodišnji nesmetani rad.

WindEN 45 vjetrogenerator
WindeEN 45 vjetrogenerator snage 45 kW prikladan za manje pogone, farme, hotele i zgrade. Poželjno je da je na instaliranoj lokaciji prisutan prosječan godišnji vjetar od 6 m/s.

Sama turbina ima veliki raspon elisa, što jamči kvalitetnu opskrbu energijom čak i kod slabijeg vjetra. Visina tornja, ovisno o potrebi, iznosi od 19.5 - 36 m.

WindEN 45 proizvodi oko 106.000 kWh godišnje, pri prosječnom godišnjem vjetru od 6 m/s.

Za više informacija, slobodno nas kontaktirajte.

:: www.kreativna-energija.hr :: 091.4207.007 :: 091.4200.666 :: info@kreativna-energija.hr ::

Vjetroelektrane

Prednosti i nedostatci vjetroelektranaVjetroelektrane štede gorivo potrebno za proizvodnju električne energije iz elektrana na fosilna goriva. Kao dobre strane iskorištavanja energije vjetra ističu se visoka pouzdanost rada postrojenja, nema troškova za gorivo i nema zagađivanja okoline. Loše strane su visoki troškovi izgradnje i promjenjivost brzine vjetra (ne može se garantirati isporučivanje energije). Za domaćinstva vrlo su interesantne male vjetrenjače snage do nekoliko desetaka kW. One se mogu koristiti kao dodatni izvor energije ili kao primarni izvor energije u udaljenim područjima. Kad se koriste kao primarni izvor energije nužno im se dodaju baterije (akumulatori) u koje se energija sprema kad se generira više od potrošnje. Velike vjetrenjače često se instaliraju u park vjetrenjača i preko transformatora spajaju se na električnu mrežu.

Da li se investicija u vjetroelektranu isplati?Da bi ovakva investicija bila moguća i isplativa, potrebno je zadovoljiti nekoliko parametara:

• Prosječan vjetar koji godišnje puše na lokaciji mora biti najmanje 5,5 m/s.
• U blizini ne smije biti velikih građevina ili drveća koji mogu smanjiti snagu vjetra.
• Vlasnici susjednih parcela moraju biti suglasni sa ugradnjom vjetrogeneratora.
• Potrebno je prikupiti sve dozvole nužne za ovakav tip instalacije energetskog sustava.

Kada se cjelokupnoj investiciji dodaju troškovi rada, održavanja, administracije, osiguranja i drugi čimbenici potrebni za rad vjetroelektrane, dobivaju se ukupni troškovi proizvodnje električne energije iz vjetroelektrane. U Hrvatskoj je poticajna tarifa za vjetroelektrane za 2010. iznosila 0,7210 kn/kWh. Iz usporedbe proizvodne cijene iz vjetroelektrana i termoelektrana vidljivo je da s uključivanjem troškova emisije stakleničkih plinova vjetroelektrane dolaze vrlo blizu proizvodne cijene takvih elektrana.

Za više informacija o našim proizvodima i uslugama posjetite: www.kreativna-energija.hr

:: www.kreativna-energija.hr :: 091.4207.007 :: 091.4200.666 :: info@kreativna-energija.hr ::

Split solarni sustavi

Split solarni sustavi označavaju solarne sustave čiji su osnovni dijelovi smješteni na najmanje dvije lokacije (npr. na krovu i u podrumu). Sastoje se od nekoliko elemenata: vakuumskih cijevnih kolektora postavljenih na krovu kuće ili zgrade, vodeng tanka (bojlera) za akumulaciju tople vode koji se najčešće nalazi u podrumu ili rijeđe na tavanu, te vodene pumpe koja cirkulira tekućinu od kolektora do bojlera. Ovo su osnovni elementi svakog split solarnog sustava. Odgovarajućim spajanjem u cjelinu, split solarni sustav čini visoko funkcionalan sustav za dobivanje besplatne topline sunca kroz veći dio godine. Najveću ulogu pri tome imaju vakuumski cijevni kolektori čija je glavna prednost naspram pločastih kolektora da imaju znatno bolju iskoristivost u jesenjem i zimskom periodu, što omogućava dulju iskoristivost cijelog solarnog sustava kroz čitavu godinu. Vakuumski kolektori su posebno pogodni za integraciju u sustave sa centralnim grijanjem, sustave sa podnim i zidnim grijanjem i hlađenjem, te sustave gdje je potrebna velika količina potrošne tople vode. Himin Solar je tvrtka koja pruža jednostavna i učinkovita rješenja u svakodnevnom životu i poslovanju, svima koji su prepoznali opasnosti od klimatskih promjena i svakodnevni rast cijene energenata. Himin Solar je jedan od vodećih svjetskih proizvođača i vodeći kineski izvoznik solarnih sustava za proizvodnju termalnih solarnih sustava i PV solarnih sustava, sa godišnjom prodajom od 2 miliona kvadratnih metara kolektora, što je ekvivalnet proizvedenoj količini u Europskoj Uniji i duplo veća količina od one proizvedene u SAD-u. Himin U-pipe kolektori posjeduju solarni Keymark i CE certifikate te zadovoljavaju najviše standarde kvalitete. Za više informacija posjetite naše web stranice: www.kreativna-energija.hr ili nam pišite: info@kreativna-energija.hr :: www.kreativna-energija.hr :: 091.4207.007 :: 091.4200.666 :: info@kreativna-energija.hr ::

Solarni vakuumski kolektori

Što su to solarni vakuumski kolektori?
Solarni vakuumski kolektori koriste sunčevo zračenje za proizvodnju tople vode. Vakumska cijev apsorbira sunčevo zračenje i pretvara ga u toplinsku energiju koja se prenosi na U-cijev koja sadrži specijalnu tekućinu (glikol). Ta tekućina kola sustavom i prenosi toplinu dobivenu u U-cijevi do spirala u bojleru, koje zagrijavaju vodu u sustavu grijanja. Na taj se način proizvodi topla voda za sanitarne potrebe (tuširanje, pranje) kao i voda za grijanje prostora, bazena i slično.

Koje su prednosti takvih sustava?
Glavna prednost vakuumskih solarnih kolektora naspram pločastih je da imaju znatno bolju iskoristivost u jesenjem i zimskom periodu, što omogućava dulju iskoristivost cijelog solarnog sustava kroz godinu. Vakuumski kolektori su posebno pogodni za integraciju u sustave sa centralnim grijanjem, sustave sa podnim i zidnim grijanjem i hlađenjem, te sustave gdje je potrebna velika količina potrošne tople vode.

Vakuumski solarni kolektori se sastoje od niza cijevi unutar kojih se nalazi vakuum, a same cijevi su premazane sa tri absorbirajuća sloja, kako bi prikupile što veću količinu topline. Središnji dio vakuumske cijevi je napravljen od bakra te se u njemu nalazi specijalna tekućina (glikol) koja se grije i provodi toplinu od krova do akumulacijskog bojlera gdje se ta toplina prenosi na spirale koje zagrijavaju vodu. Pošto su bakrene cijevi koje se nalaze unutar vakuumskih cijevi imaju oblik slova U, ovakve cijevi i kolektori se nazivaju U-pipe tip kolektora. Solarni vakuumski kolektor ima najbolju iskorisitvost ukoliko je okrenut prema jugu i pod nagibom od 35°-45°. 

Himin U-pipe kolektori posjeduju solarni Keymark i CE certifikate te zadovoljavaju najviše standarde kvalitete.

Za dodatne informacije slobodno nas kontaktirajte.

:: www.kreativna-energija.hr :: 091.4207.007 :: 091.4200.666 :: info@kreativna-energija.hr ::

About the Freshwater Initiative | National Geographic

About the Freshwater Initiative | National Geographic

Solarni vakuumski kolektor sa ugrađenim protočnim bojlerom

Protočni sustav sa ugrađenim akumulacijskim spremnikom kapaciteta od 150-385 litara. Patentirane vakumske cijevi imaju moć apsorpcije od 96% uz visoki stupanj vakumske iskoristivosti 5x10-4 Pa (što je 100 puta više od uobičajenih vakumskih cijevi na tržištu).

Unutarnji bojler otporan je na koroziju i utjecaj vanjskog okoliša i izrađen je od nehrđajućeg čelika SUS304. Nosač je modernog izgleda zaobljenih rubova, napravljen od galvaniziranog materijala i tretiran sa više od 14 procesa antikorozivne zaštite, što ga čini vrlo otpornim čak i u ekstremnim uvjetima uz garanciju od 10 godina. Sustavi su u cijelosti modularni i opcionalno mogu biti upravljani elektronikom kako bi dostava i protok tople vode bili automatizirani i optimalno distribuirani.

Protočni solarni sustavi bez pritiska i pod pritiskom su idealni za razne sportske klubove (gdje je potrošnja tople vode povećana), za apartmane i kuće. Smanjite troškove zagrijavanje vode i iskoristite besplatnu energiju sunca pomoću najkvalitetnijeg solarnog sustava tvrtke Himin. Korištenjem naših sustava štedite novac, ulažete u daljnji održivi razvoj, brinete se za očuvanje okoliša, i dugoročno smanjujete emisiju  štetnih plinova. 

Himin U-pipe kolektori posjeduju Keymark i CE certifikate te zadovoljavaju najviše standarde kvalitete.

Za više informacija posjetite www.kreativna-energija.hr ili nas kontaktirajte putem e-maila ; info@kreativna-energija.hr

:: www.kreativna-energija.hr :: 091.4207.007 :: 091.4200.666 :: info@kreativna-energija.hr ::

Solarni vakuumski kolektori

Solarni vakuumski kolektori

Zanimljivosti o geotermalnoj energiji

Geotermalna energija je obnovljivi izvor energije koji koristi toplinu unutar zemljine kore. Geotermalna energija postoji od kad postoji Zemlja.

"Geo" znači zemlja, a "thermal" znači toplina. Znači geotermalno označava toplinu zemlje. Snaga iz geotermalne energije generira se u preko 20 država širom svijeta. Neke od tih država su Island, Sjedinjene Američke Države, Italija, Francuska, Litva, Novi Zeland, Meksiko, Nikaragva, Kostarika, Rusija, Filipini, Indonezija i Narodna Republika Kina.

Ukupna energetska vrijednost geotermalnih resursa na Zemlji je prema nekim istraživanjima vlade SAD-a veća od ukupne energetske vrijednosti ugljena, nafte, zemnog plina i urana kombinirano. Za svakih sto metara ispod zemlje temperatura stijena povećava se za otprilike tri stupnja Celzija.

Ili za svakih 328 stopa ispod zemlje temperatura se poveća za oko 5.4 stupnja Farenheit-ove ljestvice. Nove instalacije za proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora energije proizvode električnu energiju po cijeni od 4.5 do 7.3 centa po kilovat-satu. Ta cijena je konkurentna cijeni električne energije dobivene iz fosilnih goriva. Island je država koja je smještena u području visoke koncentracije vulkanskih aktivnosti, a takva mjesta su idealna za iskorištavanje geotermalne energije. Preko 26% električne energije na Islandu proizvodi se iz geotermalnih izvora energije.

Dodatno, geotermalno grijanje koristi se za grijanje 87% kućanstava na Islandu. Islanđani planiraju u potpunosti izbaciti fosilna goriva iz upotrebe u bliskoj budućnosti. Geotermalna energija naziva se obnovljivim izvorom energije zbog toga jer se voda obnavlja pomoću kiša, a toplina se konstantno generira unutar jezgre Zemlje. Iako je geotermalna energija tehnički neobnovljivi izvor energije, tipični period geotermalne aktivnosti oko magma centara je od 5.000 do 1.000.000 godina - pa se prema tome geotermalna energija smatra obnovljivim izvorom energije.

Uobičajen način iskorištavanja geotermalne energije je grananje u hidrotermalnim područjima, također zvanim geotermalni izvori. Ova područja su geološki aktivna mjesta na kojima se voda probija u zemljinu koru, tamo se zagrije i ponovo se diže prema površini. Prije oko 10.000 godina Paleo-Indijanci koristili su vruće izvore u sjevernoj americi za kuhanje. Prema njihovim ratnim pravilima, područja oko vrućih izvora bila su neutralne zone. Ratnici suprotstavljenih plemena kupali bi se zajedno u miru.

Geotermalno grijanje je metoda grijanja i hlađenja zgrada. Iskorištava se prednost prirodno dostupne topline spremljene unutar Zemlje, Za geotermalno grijanja nije potreban plamen, pa prema tome nema niti proizvodnje plinova opasnih za zdravlje i nisu potrebne dodatne sigurnosne mjere kao kod fosilnih goriva. Geolozi koriste različite metode pronalaženja geotermalnih izvora energije. Jedini način da se bide siguran da je negdje u dubini geotermalni rezervoar je da se napravi duboka bušotina. Najpogodnija područja za iskorištavanje geotermalne energije nalaze se oko velikih granica između tektonskih ploča, a u tim područjima ima puno potresa i aktivnih vulkana. Najviše geotermalnih aktivnosti na svijetu događa se oko područja koje se naziva "Prsten vatre" (Ring of Fire). Taj prsten okružuje tihi ocean. Trenutno se geotermalna energija iskorištava u tri glavne tehnološke kategorije: Grijanje i hlađenje zgrada pomoću geotermalnih pumpi koje pumpaju plitke geotermalne resurse. Strukture grijanja koje direktno koriste geotermalnu energiju. Proizvodnja električne energije iz geotermalnih resursa.

U zapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država proizvodi se oko 2850 megavata električne energije iz geotermalnih izvora energije. Geotermalnom energijom generira se oko 2% električne energije u saveznoj državi Utah, 6% u Kaliforniji, a čak 10% u sjeveroistočnom dijelu Nevade.

Fokusiranje sunčeve energije

Fokusiranje sunčeve energije upotrebljava se za pogon velikih generatora ili toplinskih pogona. Fokusiranje se postiže pomoći mnogo leća ili češće pomoću zrcala složenih u tanjur ili konfiguraciju tornja. Na slikama su prikazane konfiguracije tipa "Power Tower" i "Dish". "Power tower" konfiguracije koriste kompjuterski kontrolirano polje zrcala za fokusiranje sunčevog zračenja na centralni toranj, koji onda pokreče glavni generator. Do sada su napravljeni demonstracijski sistemi koji imaju izlaznu snagu i iznad 10 MW. Ti novi sustavi imaju i mogućnost rada preko noći i u lošem vremenu tako da spremaju vruću tekućinu u vrlo efikasni spremnik (neka vrsta termo boce). "Dish" sistemi prate kretanje Sunca i na taj način fokusiraju sunčevo zračenje. Postoji još i "Trough" sistem fokusiranja sunčeva zračenja, koji može biti vrlo efikasan. Takve elektrane mogu biti vrlo jake: u Kaliforniji je instalirana elektrana snage 354 MW. Kada nema dovoljno energije od Sunca, sistemi koji fokusiraju sunčevo zračenje mogu se bez većih problema prebaciti na prirodni plin ili neki drugi izvor energije. To je moguće jer Sunce koristimo za grijanje tekućine, a kad nema sunca zagrijemo tekućinu ne neki drugi način. Problem kod fokusiranja je veliki potrebni prostor za elektranu, ali to se rješava tako da se elektrana radi npr. u pustinji. U pustinjama je ionako snaga sunčeva zračenja najizraženija. Veliki problem je i cijena zrcala i sustava za fokusiranje.

Pasivne kuće

Općenita definicija pasivne kuće je: „Pasivna kuća je zgrada kod koje toplinski komfor može biti postignut samo naknadnim grijanjem ili hlađenjem svježe mase zraka, a da kvaliteta zraka unutar kuće bude visoka – bez potrebe za recirkulacijom zraka“. Neke države imaju svoje standarde koji mnogo strože definiraju pasivne kuće. U Njemačkoj se izraz „Pasivna kuća“ odnosi na strogi i dobrovoljni „Passivhaus“ standard kojim se definira energetska efikasnost. U Švicarskoj je u upotrebi sličan standard - MINERGIE-P.

Procjenjuj se da je broj pasivnih kuća u svijetu izmađu 15.000 i 20.000 i velika većina ih je izgrađena u njemački govorećim državama i Skandinaviji. Standard „Passivhaus“ za centralnu Europu zahtjeva ispunjenje sljedećih zahtjeva:

• Kuća ne smije koristiti više od 15 kWh/m2 za grijanje i hlađenje prostorija. Ukupna potrošnja energije (energija za grijanje i hlađenje prostorija, topla voda i struja) ne smije biti veća od 42 kWh/m2 godišnje.
• Ukupna potrošnja primarne energija (izvorna energija za električnu energiju i slično) ne smije biti veća od 120 kWh/m2 godišnje.

Da bi dobili uvid u rigoroznost ovih zahtjeva možemo napraviti usporedbu kuće napravljene prema Passivhaus standardu s kućama koje su napravljene prema lokalnim regulacijama u nekim državama: U SAD-u kuća napravljena prema Passivhaus standardu koristi između 75% i 95% manje energije za grijanje i glađenje prostorija od kuća napravljenih prema trenutnim zakonima za energetsku efikasnost. Pasivna kuća u kampu za njemački jezik u Waldsee-u, Minnesota, koristi 85% manje energije od kuća napravljenih prema graditeljskim kodovima Minnesota-e.

U Ujedinjenom kraljevstvu prosječna kuća napravljena prema Passivhaus standardu bi koristila 77% manje energije za grijanje i glađenje prostorija u usporedbi s lokalnim građevinskim regulacijama. U Irskoj se računa da bi tipična pasivna kuća koristila 85% manje energije za grijanje prostorija i bilo bi 94% manje ugljičnih emisija u odnosu na kuću napravljenu prema lokalnim građevinskim regulacijama iz 2002 godine. Troškovi gradnje pasivne kuće su u prošlosti bili znatno veći od troškova gradnje normalne kuće, ali s razvojem tehnologija i većom potražnjom za specijalno dizajniranim građevinskim komponentama cijena izgradnje je sad znatno manja nego što je bila. Na primjer, u Njemačkoj je trenutno moguće konstruirati pasivnu kuću za otprilike istu cijenu kao što je potrebno i za normalnu kuću. To je zbog rastuće konkurentnosti proizvoda namijenjenih specijalno za izgradnju pasivnih kuća.

Kuće nulte energije

Kuća s nultom neto energetskom potrošnjom i nultom neto emisijom ugljičnog dioksida godišnje naziva se kuća nulte energije (eng. zero-energy house).Nulta neto energetska potrošnja znači da bi kuća nulte energije mogla biti nezavisna od energetske mreže, ali u praksi to znači da se u nekim periodima energija dobiva iz energetske mreže, a u ostalim periodima se vraća u energetsku mrežu (zbog toga jer su obnovljivi izvori energije uglavnom sezonski). Da bi se to postiglo energija se mora generirati unutar kompleksa koristeći obnovljive izvore energije koji ne zagađuju okoliš.

Kuće nulte energije zanimljive su i zbog zaštite okoliša jer se zbog obnovljivih izvora energije ispušta vrlo malo stakleničkih plinova. Postoji nekoliko detaljnijih definicija kojima se određuje što zapravo znači kuća nulte energije, a najveće razlike odnose se na definicije unutar Europe u odnosu na Sjevernu Ameriku.

• Nulta neto potrošnja energije unutar kompleksa (net zero site energy use) - U ovoj vrsti kuće nulte energije količina energije proizvedena unutar kompleksa koristeći obnovljive izvore energije jednaka je količini energije koja je potrošena unutar kompleksa. U SAD-u kuća nulte potrošnje definira se ovom definicijom. 
• Nulta neto potrošnja izvorne energije (net zero source energy use).Ova vrsta kuće nulte energije proizvodi istu količinu energije koju i potroši, a uz to mora proizvesti i energiju koja se troši prilikom transporta energije do kuće.Ovaj tip znači uzima u kalkulaciju i gubitke prilikom prijenosa električne energije. Ova vrsta kuće nulte energije mora generirati više električne energije od kuće s nultom neto potrošnjom energije unutar kompleksa.
•  Nulta neto energetska emisija (net zero energy emissions) - Izvan SAD-a i Kanade kuća nulte energije definira se kao kuća s nultom neto energetskom emisijom, a to je poznato još i kao kuća bez ugljičnog otiska ili kuća bez emisija. Pod ovom definicijom podrazumijeva se balansiranje ugljičnih emisija koje su generirane upotrebom fosilnih goriva unutar ili izvan kompleksa s količinom energije koja je unutar kompleksa proizvedena koristeći obnovljive izvore energije. Ostale definicije ne uključuju samo emisije ugljika u fazi korištenja kuće, već se dodaju i emisije nastale prilikom konstruiranja i izgradnje kuće. Postoje još i debate oko toga trebaju li se u kalkulaciju uzeti i emisije nastale zbog prijenosa energije prema kući i iz kuće natrag u mrežu.
•  Nulta neto cijena energije (net zero cost) - U ovom tipu kuće cijena kupovanja energije balansirana je s cijenom energije koja se prodaje mreži, a generirana je unutar kompleksa. Ovakav status ovisi o tome kako distributer energije nagrađuje generiranje energije unutar kompleksa (isplata, kompenzacija, ili nešto drugo).
• Nulta potrošnja energije van kompleksa (net off-site zero energy use).Prema ovoj definiciji kuća bi se mogla smatrati kućom nulte energije i u slučaju kad je 100% energije koju kupuje generirano pomoću obnovljivih izvora energije, čak i ako su ti izvori energije van kompleksa. Odvojena od mreže (off-the-grid) - Kuće nulte energije koje su odvojene od mreže, tj. nisu priključene na nikakav izvor energije koji nije unutar kompleksa. Takve kuće zahtijevaju distribuiranu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i pripadajuće kapacitete za pohranu te energije (za slučaj kad sunce ne sije, vjetar ne puše i slično).

Energetska učinkovitost je vrlo važna, a u budućnosti će biti još i važnija. Da bi se postigla energetska učinkovitost moramo se prilagoditi novim izvorima energije i novim načinima štednje energije. Energetski učinkovite kuće su samo jedan dio u globalnoj energetskoj učinkovitosti. Trenutno na svijetu postoji vrlo mali broj energetski učinkovitih kuća i zgrada, ali se sa svakom novom efikasnom kućom skupljaju prijeko potrebna iskustva koja se onda mogu iskoristiti u gradnji još efikasnijih kuća. Ovo znanje će se sve više koristiti i uz pomoć građevinskih zakona sve će nove gradnje u budućnosti morati poštovati načela energetski učinkovite kuće.

Globalno zatopljenje

Smatra se da je glavni uzrok globalnoga zatopljenja povećana količina ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova koji se oslobađaju u atmosferu, a to oslobađanje plinova je posljedica spaljivanja fosilnih goriva (nafta, ugljen i plin), uništavanja šuma u korist poljoprivrede, i ostalih ljudskih aktivnosti. Staklenički plinovi skupljaju se u višim slojevima atmosfere i imaju dvostruki utjecaj na temperaturu na površini Zemlje. Prvi utjecaj je direktno odbijanje jednog dijela sunčevog zračenja natrag u svemir, a drugi utjecaj je reflektiranje jednog dijela sunčevog zračenja koji se odbio od površine Zemlje natrag prema Zemlji. Ovaj drugi utjecaj zove se efekt staklenika i taj efekt je odgovoran za održavanje povoljne temperature na površini Zemlje. Da nema efekta staklenika prosječna temperatura na površini Zemlje bila bi oko -19 °C, a ne oko 15 °C koliko je sada. Laički gledano, rješenje problema globalnog zagrijavanja je jednostavno: treba reducirati korištenje fosilnih goriva i deforestaciju šuma na najmanju moguću mjeru i time smanjiti koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi, ali u praksi to trenutno nije ostvarivo zbog nedovoljne razvijenosti alternativnih izvora energije. Daleko najveći uzrok globalnog zatopljenja je korištenje fosilnih goriva (uglavnom nafta i ugljen). Smanjenje korištenja fosilnih goriva trenutno je vrlo teško izvedivo zbog stalnog rasta gospodarstva i stalne potrebe optimizacije proizvodnje, a sama optimizacija znači smanjenje ulaganja u čiste i obnovljive izvore energije jer su takvi izvori energije na početku u pravilu skuplji od fosilnih goriva. Trenutno najveći zagađivač atmosfere su Sjedinjene Američke Države, a slijede ih Kina i Rusija. Tradicionalno oslanjanje SAD-a na fosilna goriva stvorilo je jake lobije koji svojim djelovanjem sputavaju razvoj novih izvora energije, a Kina je na drugom mjestu zbog izrazitog gospodarskog rasta u posljednjih nekoliko godina i tradicionalnog oslanjanja na ugljen kao primarni izvor energije. Drugi uzrok globalnog zagrijavanja je uništavanje šuma. Šume su bitne za održavanje normalne razine stakleničkih plinova zbog postupka fotosinteze. Biljke prilikom postupka fotosinteze uzimaju CO2 iz atmosfere, a ispuštaju kisik natrag u atmosferu i time direktno utječu na razinu stakleničkih plinova u atmosferi. S druge strane samo spaljivanje šuma ima dvostruko negativan učinak: spaljivanjem se oslobađa velika količina ugljičnog dioksida, a smanjena površina šuma ima manju sposobnost apsorpcije tog istog ugljičnog dioksida. Zbog stalnog povećanja broja ljudi na Zemlji potrebno je i više hrane, pa se zbog toga radi deforestacija šuma u korist širenja obradivih površina za stočarstvo i poljoprivredu. Najviše uništavanja šuma u korist poljoprivrede i stočarstva događa se u Južnoj Americi tako da se krči Amazonska prašuma, a slikovito je da se za Amazonsku prašumu još upotrebljava i izraz "pluća svijeta".

Neke od mogućih posljedica globalnog zatopljenja su:

• dizanje razina mora i oceana zbog topljenja ledenjaka i glečera biti će prema nekim procjenama od 18-59 cm do kraja 21. stoljeća povećanje broja ekstremnih vremenskih događaja (više oluja, valova vrućina, poplava, …) 
• povećanje ozbiljnosti ekstremnih vremenskih događaja (razornije oluje, duži valovi vrućina, veće poplave, …) 
• topljenje glečera izazvati će isprva povećanje dotoka, a zatim nestašice vode u nekim dijelovima svijeta toplija okolina pogodovati će širenju raznih bolesti i time znatno utjecati na javno zdravlje 

Procijenjene posljedice globalnog zatopljenja nisu uvijek negativne. Globalno zatopljenje vodi promjeni klime, a to će imati pozitivne učinke u nekim regijama, dok će neke druge regije osjetiti negativne posljedice klimatskih promjena. Znanstvenici trenutno nisu u mogućnosti točno predvidjeti što će se desiti i koliki će biti opseg posljedica globalnog zatopljenja. Iz tih razloga nije moguće procijeniti hoće li korisnost pozitivnih efekata globalnog zatopljenja biti veća od šteta koje će se dogoditi. Mnogi znanstvenici upozoravaju da je sama nesigurnost što će se dogoditi najbolji razlog da se posljedice globalnog zatopljenja pokušaju svesti na najmanju moguću mjeru i da treba reagirati unaprijed. Vjeruje se da će neravnomjeran učinak globalnog zatopljenja biti velika motivacija za buduće migracije stanovništva.

Prema nekim pokazateljima i procjenama samo globalno zatopljenje povećati će intenzitet faktora koji utječu na globalno zatopljenje i time će se zagrijavanje planeta dodatno ubrzati. Faktori koji na taj način sudjeluju u ubrzanju globalnog zatopljenja stvaraju prema tome pozitivnu povratnu vezu. Neki od mogućih faktora koji će dodatno ubrzati globalno zatopljenje navedeni su u nastavku teksta. Prije 11 tisuća godina u sibiru je nastao sloj leda koji je prekrio vegetaciju isušenih močvara i time zarobio ogromne količine metana. Otapanjem tog leda u idućih nekoliko desetljeća u atmosferu će se ispustiti goleme količine metana, a metan je izuzetno efikasan staklenički plin. Jedan kilogram metana ima prema istraživanjima isti staklenički učinak kao 25 kilograma ugljičnog dioksida. Prema nekim procjenama globalno zatopljenje moglo bi uzrokovati gubitak ugljika u površinskim ekosustavima i time povećanje istoga u atmosferi. Svi modeli procjene globalnog zagrijavanja slažu se da bi moglo doći do ovog sekundarnog efekta, ali ne slažu se oko obujma utjecaja ovog efekta pa se procjenjuje da bi ovaj efekt mogao utjecati od 0.1 °C do 1.5 °C u povećanju temperature do 2100 godine. Treći veliki faktor dodatnog ubrzanja rasta prosječne temperature su veliki šumski požari. Tim požarima se oslobađa ogromna količina ugljičnog dioksida, a samo smanjenje šumskih površina smanjuje mogućnost apsorpcije povećane količine ugljičnog dioksida, pa on ostaje u atmosferi. Vjerojatnosti izbijanja velikih šumskih požara biti će naravno veće kod viših prosječnih temperatura, pa se i time zatvara pozitivna povratna veza globalnog zatopljenja. Još jedan faktor koji će doprinijeti ubrzanju globalnog zatopljenja je razlika u reflektiranoj/apsorbiranoj količini energije Sunca i taj faktor bi mogao biti neposredno najopasniji zbog dizanja razine mora.

Različite vrste površine imaju različite koeficijente reflektiranja odnosno apsorbiranja sunčevog zračenja. Neki od primjera reflektiranja insolacije koja dolazi do površine Zemlje:

• svježi snijeg može reflektirati do 95% zračenja
•  led reflektira do 90% zračenja 
• suhi pijesak reflektira između 35% i 40% zračenja 
• listopadnareflektira 5-10% zračenja 
• crnogorična šuma igličastog lišća reflektira 10-20% zračenja 
• travnjaci i slične površine reflektiraju 15-20% zračenja 
• površina mora reflektira oko 10% zračenja 
• refleksivnost oblaka može biti od 40% pa do čak 90% 
• prosječna refleksivnost atmosfere i površine Zemlje je otprilike 30%
•  Ledena površina reflektira natrag u svemir čak do 90% sunčevog zračenja i time posredno hladi Zemlju, a voda s druge strane apsorbira više od 90% zračenja i time se diže temperatura mora.

 Povećana temperatura mora koje okružuje ledenjake uzrokuje još brže topljenje leda i time se smanjivanje ledenih površina dodatno ubrzava, tj. more upija sve više sunčevog zračenja i sve se više zagrijava. Toplije more koje okružuje ledenjake očit je problem smanjenje refleksivnosti površine, ali znanstvenici ipak smatraju da to nije najgori problem koji nastaje zbog smanjenje refleksivnosti površine, nego da je povećani broj malih jezerca koja se pojavljuju na površinama ledenjaka puno veći problem. Ta jezerca svojim upijanjem sunčevog zračenja stvaraju dodatnu toplinu koja onda dalje topi ledenjake, a dodatno narušavaju i samu strukturu ledenjaka zbog toga jer voda stvara tunele po kojima može doći do kopna koje se nalazi ispod ledenjaka i tamo dalje stvarati jezera i kanale ispod ledenjaka. Ovakvi procesi već su se počeli odvijati na Grenlandu i Antarktiku.

lobalno zatopljenje već sad znatno utječe na klimu i vremenske prilike na Zemlji. Prema izvještajima Svjetske meteorološke organizacije navodi se da je povećanje prosječne temperature glavni krivac za rastući broj suša i poplava. Visoke temperature također produljuju sezone suša u Africi i zbog toga propadaju usjevi pa dolazi do nedostatka hrane a i pitke vode. Europa, Sjeverna Amerika i dijelovi Azije nalaze se u području umjerene klime i time su u određenoj prednosti prema ostatku svijeta jer se ta područja neće brzo pretvoriti u područja u kojima je život znatno otežan – prvo moramo proći kroz faze transformacije iz umjerene klime u oštrije oblike klime, recimo tropske ili pustinjske. Veći problem će imati područja koja su već sad u klimi koja jedva osigurava uvjete za život – recimo subsaharska Afrika. U tim područjima život bi jednostavno mogao nestati. Postoje dva osnovna načina djelovanja što se tiče klimatskih promjena: sprečavanje i prilagodba. Budući da je sprečavanje tih promjena izuzetno skup proces u kojem bi ljudi znatno trebali promijeniti svoj način razmišljanja o energiji i potrošnji energije, vjerojatno ćemo se morati prilagoditi novim klimatskim uvjetima. Samo se možemo nadati da će ti novi klimatski uvjeti biti i dalje dovoljno dobri da ljudima osiguraju normalan život na Zemlji.

Obnovljivi izvori energije i njihova suproizvodnja - par zanimljivosti iz zakona

Temeljni zakonski okvir za područje obnovljivih izvora energije, energetska učinkovitost i suproizvodnju električne i toplinske energije u Republici Hrvatskoj sadržan je u Zakonu o energiji, Zakonu o tržištu električne energije, Zakonu o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i podzakonskim aktima koji su provedbeni akti istih zakona.

Obveze što proizlaze iz Direktive 2006/32/EZ o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama su unavedenim zakonima samo djelomično prenesene u hrvatsko zakonodavstvo. Radi pune primjene predmetne Direktive donijet će se novi zakon, Zakon o učinkovitom korištenju energije i niz provedbenih akata. Doprinos energetskoj učinkovitosti bit će i uspostava sustava certificiranja energijskih svojstava u zgradarstvu (obveza iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji –NN 76/07) za što nedostaju još neki od podzakonskih akata.

Hrvatski zakonodavni okvir u vezi sa suproizvodnjom i obnovljivim izvorima energije u skladu je s acquiscommunautaire-om, a čine ga primarno Zakon o energiji, Zakon o tržištu električne energije, Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti i Zakon o državnim potporama. Kriteriji, uvjeti i mogućnost korištenja suproizvodnim jedinicama i obnovljivim izvorima za proizvodnju električne energije propisani su Pravilnikom o korištenju obnovljivim izvorima energije i kogeneracijom (NN 67/07). Uvjeti za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije utvrđen je Pravilnikom o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača (NN 67/07).

Financijski poticaji su osigurani putem poticajnih (feed-in) tarifa utvrđenih Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (NN33/07).

Financijska sredstva za navedenu svrhu osiguravaju se putem posebne naknade koju plaćaju svi kupci električne energije, a koja je određena Uredbom o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (NN 33/07 i 133/07). Nacionalni ciljevi za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i suproizvodnje postavljeni su u Uredbi o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije čija se proizvodnja potiče(NN 33/07).

Kriteriji za visoko učinkovitu suproizvodnju postavljeni su već spomenutim Pravilnikom o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača električne energije (u skladu s Direktivom 2004/8/EZ i Odlukom Komisije 2007/74/EZ o uspostavljanju harmoniziranih referentnih vrijednosti za učinkovitost odvojene proizvodnje električne i toplinske energije pri primjeni Direktive 2004/8/EZ).

Profil Kreativna Energija

Kreativna Energija d.o.o. je tvrtka koja je prepoznala potrebu za promijenom načina na koji
cjelokupna zajednica sudjeluje u iskorištavanju energetskih sustava u izgrađenom okolišu. Naši partneri
dolaze iz različitih područja poslovanja i iz različitih država svijeta, no putem zajedničkog iskustva i do sada ostvarenih projekata prepoznali smo važne ekološke značajke, te želimo doprinijeti budućem održivom razvoju cjelokupnog sustava.

Sam početak je promjena načina razmišljanja, kreiranje novog razumijevanja okoline i stvaranja budućih pametnih i zelenih građevina koje trebaju biti održavane i upravljane sa drugačijim pristupom odnosno na novi način. Takav pristup svakodnevnom životu i poslovanju ima ne samo pozitivan utjecaj na okoliš, već i značajan financijski aspekt sa strane uštede novca i povrata investicije.

Zeleni objekti i građevine pružaju i podrazumijevaju znatne uštede, ekološke koncepte, a recirkulacijom zraka unutarnjih prostora povećavaju kvalitetu zraka u prostorijama te na taj i druge načine unaprijeđuju životnu i radnu okolinu, te tako doprinose boljoj radnoj učinkovitosti.
Jednom kada naš klijent odluči krenuti zelenim putem, naša misija je voditi ga kroz cjeloviti transformacijski proces, kako bi mu omogućili implementaciju rješenja kojima će postići svoje želje uz što
je moguće veću uštedu i financijski benefit. Bilo da naš klijent traži rješenja kojima će uštedjeti na
potrošnji energenata (isključivo financijski aspekt), unaprijediti život i poslovanje, ili jednostavno želi
započeti zelenu inicijativu održivog razvoja Kreativna Energija mu pruža rješenja u pronalasku ozbiljnog, smislenog i financijski optimalnog koncepta za poslovanje i ugodniji život.

Tvrtke s kojima surađujemo u ovom smislu proizvode uređaje i sav potrošni i instalacijski materijal
za proizvodnju energetski obnovljivih sustava. Naš cilj je uvijek pronaći i surađivati sa izvrsnim partnerima
koji svojim proizvodom mogu ponuditi dugoročna i kvalitetna rješenja, te takva rješenja ponuditi kupcima
i krajnjim korisnicima na hrvatskom tržištu. Tvrtke s kojima surađujemo proizvode solarne sustave za
proizvodnju tople vode i PV module (HIMIN, Kina), toplinske pumpe (Nilan, Danska), toplinske pumpe
velikih kapaciteta (Themria, Švedska), sisteme za kompletiranje solarnih sustava (Energisparbolaget AB,
Švedska), potrošni materijal za solarne sustave (WIP Mess-und Regelarmaturen, Njemačka), elektroniku
za upravljanje solarnim i toplinskim sustavima (SOREL GmbH, Njemačka), vjetroelektrane kapaciteta 5,5
- 45 kW (WindEN, Švedska). U mogućnosti smo ponuditi i staklenike sa cjelokpunom opremom veličine
do 6.000 m2.

Što su zapravo obnovljivi izvori energije ?

Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati; danas se sve više koriste zbog svoje neškodljivosti prema okolišu. Najčešće se koriste energije vjetra, sunca i vode.

Većina tehnologije obnovljivih izvora energije se na direktan ili indirektan način napaja iz Sunca. Sustav Zemljine atmosfere je uravnotežen tako da je toplinsko zračenje u svemir jednako pristiglom sunčevom zračenju što rezultira određenim energetskim stupnjem unutar Zemljinog atmosferskog sustava što u grubo možemo opisati kao Zemljina klima. Hidrosfera (voda) upije veći udio dolazećeg zračenja. Najviše zračenja se apsorbira pri maloj geografskoj širini u području oko ekvatora, ali se ta energija raspršuje u obliku vjetrova i morskih struja po cijelom planetu. Gibanje valova moglo bi imati važnu ulogu u procesu pretvorbe mehaničke energije između atmosfere i oceana kroz opterećenje uzrokovano vjetrom. Sunčeva energija je također odgovorna za distribuciju padalina, koje su stvarane hidro električnim projektima, i za uzgoj biljaka koje su potrebne za proizvodnju biogoriva.Strujanje obnovljive energije uključuje prirodne fenomene kao što su: sunčeva svjetlost, vjetar, valovi, geotermalna toplina kao što Internacionalna Agencija za Energiju objašnjava:

„Obnovljiva energija je dobivena iz prirodnih procesa koji se konstantno obnavljaju. U svojim različitim oblicima, dobiva se direktno iz sunca ili iz topline stvarane duboko u Zemlji. To još uključuje električnu struju i toplinu dobivenu iz izvora poput sunčeve svjetlosti, vjetra, oceana, hidroenergije, biomase i geotermalne energije te biogoriva i hidrogena dobivenog iz obnovljivih izvora.“

Svaki od ovih izvora ima jedinstvene karakteristike koje utječu na to kako i gdje su korišteni.

Energetski efikasne kuće

Najjednostavnije rečeno, energetski učinkovita kuća je kuća koja koristi manje energije od normalne kuće.

Optimizacija potrošnje energije i postizanje najbolje moguće iskoristivosti dostupne energije nije nova ideja. Slično modernim vremenima, u drevnim vremenima ljudi su se suočavali s problemom konstruiranja kuća koje bi imale zadovoljavajući toplinski komfor, a glavno pitanje im je slično kao i danas bilo kako kuće zimi učiniti toplima, a ljeti hladnima.

Ovaj problem prvi je proučavao i zabilježio Sokrat, grčki klasični filozof, prije gotovo 2500 godina. U ranoj literaturi rješenje ovog problema je poznato pod pojmom „Sokratova kuća“ (eng. Socratic House). „Sokratova kuća“ je hipotetski opis energetski učinkovite kuće.

Osnova Sokratovih proučavanja bio je utjecaj kretanja sunca na položaj i konstrukcijski oblik kuće. Tlocrt „Sokratove kuće“ je trapezoidnog oblika s južno orijentiranom bazom i krovom koji pada prema sjeveru za smanjenje utjecaja udara sjevernih vjetrova. Sjeverni zid je masivne konstrukcije jer u ono vrijeme nije bilo kvalitetnih izolacijskih materijala pa je to trebalo nadoknaditi debljinom zida. Južno orijentirani trijem projektiran je tako da blokira visoko ljetno sunce, a istovremeno da propušta niske zimske zrake sunca duboko u prostorije.

Prema ovom konceptu kuće u sjevernoj hemisferi trebale bi biti južno orijentirane, a u južnoj hemisferi sjeverno orijentirane da bi se maksimalno iskoristila solarna energija. Na drugoj strani morao bi postojati jako dobro izolirani zid kojim se sprječava gubitak energije.

Danas postoji pet glavnih kategorija energetski efikasnih kuća:

• niskoenergetske kuće (low energy house)
•  pasivne kuće (passive house, ultra-low energy house) 
• kuće nulte energije (zero-energy house or net zero energy house)
•  autonomne kuće (autonomous building, house with no bills)
•  kuće s viškom energije (energy-plus-house)

Cilj: Povećanje energetske učinkovitosti

Za postizanje ciljeva povećanja energetske učinkovitosti potrebna je snažna potpora državne politike putem zakonodavno-regulatornog i financijskog okvira koji će omogućiti jači ulazak energetski učinkovitih proizvoda, tehnologija i praksi na hrvatsko tržište. No, nije dovoljno samo provoditi mjere energetske učinkovitosti – važno je i pratiti njihovu provedbu i mjeriti uštede koje se njima postižu. Sustav mjerenja i verifikacije energijskih ušteda poseban je izazov hrvatske strategije energetske učinkovitosti. U tu je svrhu potrebno uspostaviti jedinstveni sustav prikupljana svih potrebnih podataka (energetskih podataka i podataka koji utječu na potrošnju energije) za izračun i praćenje indikatora energetske učinkovitosti u skladu s metodologijom prihvaćenom u EU. Kod toga je važno uskladiti hrvatsku energetsku i ostalu statistiku s Eurostat metodologijom. Osim tog pristupa, koji daje uvid u kretanja na makro ekonomskoj i sektorskoj razini, potrebno je uspostaviti i sustav mjerenja, verifikacije i izvještavanja o postignutim energijskim uštedama u individualnim projektima (tzv. pristup odozdo prema gore). Nadalje, uspješnost politike energetske učinkovitosti se mora konstantno pratiti i ocjenjivati, a politika prilagođavati s obzirom na postignuća i promjene uvjeta na tržištu. Troškovna učinkovitost projekata i programa poticanih od strane države mora se ocjenjivati na godišnjoj razini. Program daje opsežne stručne podloge na temelju kojih se donosi Akcijski plan energetske učinkovitosti i Zakon o učinkovitom korištenju energijom (očekuje se da će stupiti na snagu u 2009. godini). Usvajanjem ovih dokumenata i u njima zacrtanih ciljeva Hrvatska preuzima obvezu smanjenja neposredne potrošnje energije mjerama energetske učinkovitosti u skladu sa ciljevima definiranim smjernicama i strateškim dokumentima energetske politike Europske unije (Direktiva 2006/32/EC). Osim mjera energetske učinkovitosti, u održivom scenariju se u obzir uzima i povećana uporaba obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije. To se posebice odnosi na uporabu sunčevih toplinskih sustava za pripremu potrošne tople vode i na uporabu biomase za grijanje prostora (peleti i briketi). Sunčevi toplinski sustavi zamjenjivat će u kućanstvima električnu energiju i, u manjem dijelu, prirodni plin i UNP za pripremu potrošne tople vode, a u sektoru usluga električnu energiju, tekuća goriva i prirodni plin. Sunčeve fotonaponske ćelije za proizvodnju električne energije instalirati će se najčešće kod krajnjih potrošača pa će se taj oblik energijske pretvorbe bilancirati kao smanjenje potrošnje energije u održivom scenariju neposredne potrošnje energije. Uporaba peleta i briketa u kućanstvima zamjenjivat će uporabu tradicionalnog ogrjevnog drva, ali i uporabu tekućih goriva za grijanje prostora u kućanstvima i uslugama. Strategija usmjerava na smanjivanje uporabe tekućih goriva u podsektorima opće potrošnje (kućanstva i usluge). Prirodni plin je tržišno konkurentna zamjena tekućih goriva, a zamjenu tekućih goriva obnovljivim izvorima energije država će poticati mjerama. Tekuća goriva i nadalje će se koristiti u sektoru kućanstva i usluga i to UNP, ali i loživo ulje za pokrivanje vršnih opterećenja u sustavu opskrbe prirodnim plinom potrošača s prekidom isporuke prirodnog plina (uravnotežavajući tako neravnomjernosti u sustavu opskrbe prirodnim plinom). Dodatno, u scenarij je uključeno i povećanje potrošnje biogoriva u prometu. U skladu s politikom EU, zakonodavno-regulatornim okvirom poticat će se plasiranje biogoriva na tržište, a promotivnim kampanjama potaknuti njihovu uporabu. Do 2020. godine udio biogoriva u prometu će iznositi ciljanih 10% ukupne potrošnje benzinskih i dizelskih goriva u toj godini. Ukapljeni naftni plin (UNP) je sve zastupljeniji u prometu zbog svoje prihvatljivije cijene. Kako uporaba UNP-a u prometu ne doprinosi učinkovitosti uporabe energije i obuzdavanju emisija CO2 njegova se uporaba neće poticati. No, zbog povoljnih učinaka, poticat će se uporaba stlačenog prirodnog plina (SPP) u prometu. Mjesto njegove uporabe jesu kamionski koridori (tzv. plave magistrale) i gradski autobusi, ali i automobilski promet. Studija «Strategija uporabe prirodnog plina u prometu u Republici Hrvatskoj do 2020. godine» (EIHP, 2007.), izradu koje je financiralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, predviđa da će udio SPP-a u potrošnji cestovnih vozila u Hrvatskoj iznositi 3% u 2015. godini i 6% u 2020. godini. Ove ambiciozne strateške odrednice usvajaju se kao usmjerenje i ove Strategije. Treba istaknuti da primjena SPP-a u prometu otvara mogućnost i primjeni stlačenog biometana što će se posebno poticati, jer se time olakšava ispunjavanje obveze primjene biogoriva u prometu. U politici poticanja ne bi se smjelo dogoditi da SPP potiskuje uporabu biogoriva (zbog obveza koje je glede uporabe biogoriva Hrvatska kao skora članica EU preuzela). Uporaba bioplina poticat će se i u sektoru poljoprivrede (ova uporaba će se osim postojećih poticaja za proizvodnju električne energije poticati i kod uporabe za toplinske potrebe). Valja istaknuti da su sve ovo mjere kojima se zamjenjuje gorivo i smanjuju emisije onečiščujućih tvari, ali kojima se ne smanjuje ukupna potrošnja energije u prometu.

Potencijali i iskorištavanje sunčeve energije

Procjene potencijala sunčeve energije, uglavnom u priobalju Hrvatske obavljene su u Nacionalnom energetskom programu SUNEN iz 1998. godine, a za cijelu Hrvatsku u Solarnom priručniku iz 2007.godine.Prirodni potencijal sunčeve energije na kopnenom dijelu Hrvatske, uz prosječnu dnevnu insolaciju od 3,6kWh/m2, iznosi oko 74.300 TWh/god (267.500 PJ/god.), što je preko 800 puta više od potrošnje primarne energije u Hrvatskoj u 2000. godini.

Tehnički potencijal sunčeve energije na 1% kopnenog dijela Hrvatske procjenjuje se na 830 TWh/god.(3.000 PJ/god) ili blizu 10 puta današnje potrošnje primarne energije u Hrvatskoj. Uz pretpostavku da se 60% te energije iskoristi za proizvodnju toplinske energije, a 40 % za proizvodnju električne energije,proizlazi:

Tehnički potencijal proizvodnje toplinske energije iz sunčevih kolektora i korištenja pasivne solarne energije (solarna arhitektura) iznosi 175 TWh/god. (630 PJ/god.);

Tehnički potencijal proizvodnje električne energije iz fotonaponskih sustava i solarnim termičkih elektrana iznosi oko 33 TWh/god.

Ekonomski potencijal sunčeve energije u Hrvatskoj procjenjuje se kako slijedi: Toplinska energija u iznosu oko 50 % niskotemperaturne topline 2000. godine u Hrvatskoj,odnosno približno 12 TWh/god. (43,2 PJ/god.) proizvodnje toplinske energije iz solarnih kolektora i pasivnog korištenja solarne energije (solarna arhitektura).

To čini oko 7% tehničkog potencijala solarne toplinske energije u Hrvatskoj. Električna energija proizvedena iz solarne energije u fotonaponskim sustavima i solarnim termičkim elektranama mogla bi postati ekonomična oko 2020. Uz iskorištavanje nešto manje od 1% tehničkog potencijala, ekonomski potencijal proizvodnje solarne električne energije iznosio bi oko 0,3 TWh/god., što odgovara električnoj snazi od oko 200 MWe.

Kod razmatranja potencijala sunčeve energije u Hrvatskoj osim poklapanja vršnih opterećenja s dnevnimhodom Sunca još je jedna povoljna podudarnost. Vrh se turističkih noćenja u Hrvatskoj u velikom mjeri preklapa sa solarnim ozračenjem, u usporedbi sa Španjolskom (ES) i Grčkom(GR), koje su već znatno iskoristile svoj solarni potencijal u turizmu.

U prvom razdoblju provedbe Strategije aktivnosti treba usmjeriti na poticanje uporabe sunčevih toplinskih sustava. Pritom je imperativ ugradnja sunčevih kolektora za dobivanje toplinske energije(niskotemperaturno grijanje i priprema potrošne tople vode) u sve nove građevine kako u unutrašnjosti RH tako i u obalnom području.

RH je na zemljopisnom položaju, koji omogućuje veliku energetsku učinkovitost takvih sustava. Ne bi se smjelo zanemariti instalacije s dvije kružne petlje u kojima je moguće vruću toplu vodu koristiti također za niskotemperaturno grijanje, termičkom regulacijom. Dakle,nijedan sustav nije isključen, a ugradnja je moguća i u individualnoj i kolektivnoj gradnji. Namjera ne treba biti pokrivanje 100% topline za zagrijavanje potrošnje tople vode, već doprinos zagrijavanju potrošne tople vode, čime se smanjuje potreba za električnom energijom ili drugim energentima.Dugoročno poticanje uporabe sunčevih toplinskih sustava i fotonaponskih sustava imati će i pozitivne učinke na razvoj domaće industrije, pa i taj segment treba obuhvatiti državnom poticajnom politikom.Vremenski plan povećanja korištenja solarne energije potrebno je provesti u 3 faze do 2010:

• Poticanje solarnih toplinskih sustava putem poreznih olakšica i/ili subvencija, 
• uvođenje u građevinske propise i planiranje programa poticanja instalacije solarnih termalnih sustava u sektorima kućanstva ,
•  usluga i industrije;
• Promoviranje solarne energije kao modernog načina zagrijavanja potrošne tople vode i prostora (podizanje svijesti);
• Redefinirati stajalište prema fotonaponskim sustavima i proširiti kvotu od poticanih kumulativnih 1 MW na više vrijednosti;
•  Prvenstvena orijentacija na sunčeve toplinske sustave zbog zrelosti tehnologije, niskih ulaznih troškova i relativno brzog vremena povrata investicije, a sekundarna orijentacijana određene primjene fotonaponskih sustava; 
• Uklanjanje svih postojećih administrativnih zapreka i promjene odgovarajućih pravilnika tom smislu.

 2010 – 2020.:

• Postizavanje pokazatelja – 300.000 stanovnika s instaliranim najmanje 1,5 m2 solarnihkolektora za zadovoljavanje vlastitih potreba za toplinom;
• Postizanje pokazatelja – 11,71 W/stanovniku instalirane snage u fotonaponskimsustavima.•

2020 – 2030.:

• Ostvarenje da 15% objekata s nekim oblikom solarnih izvora sudjeluje u vlastitoj energetskoj bilanci;
• Ostvarenje da 50% novo izgrađenih objekata s nekim oblikom solarnih izvora sudjeluje u vlastitoj energetskoj bilanci; Ostvarenje da više od 45 W/stanovniku instalirane snage fotonaponskih sustava;  
• Ostvarenje četvrtog mjesta u Europi promatrano po MWth sunčevih toplinskih sustava po glavi stanovnika.